Objavljeno dana

Vodič kroz izradu završnog, master i doktorskog rada – 1. deo

stamparija-publish-beograd-diplomski-master-doktorski-rad-25-01

Uvod u akademsko pisanje

U akademskoj karijeri svakog studenta, dolazi trenutak kada mora da pretoči znanje, istraživački trud i kreativnost u ozbiljan pisani rad – bilo da je to završni (diplomski) rad, master rad ili doktorska disertacija. Ova tri oblika akademskog pisanja nisu samo formalni uslovi za sticanje diplome, već i tragovi znanja koji ostaju sačuvani u univerzitetskim arhivama, neretko dostupni generacijama koje dolaze.

Ovaj tekst je prvi deo četvorodelnog serijala o pisanju diplomskih (završnih) radova, master teza i doktorskih disertacija. Napominjemo da je serijal informativnog karaktera i da se metodologija, tehnički detalji i procedure mogu razlikovati u zavisnosti od visokoškolske ustanove.

Gde i kada se pišu završni, master i doktorski radovi?

  • Završni rad (diplomski rad) piše se na kraju osnovnih akademskih ili strukovnih studija. To je najčešće posle 3 godine (180 ESPB) ili 4 godine (240 ESPB), u zavisnosti od tipa visokoškolske ustanove (visoka škola ili fakultet).
  • Master rad dolazi nakon završetka master akademskih ili specijalističkih strukovnih studija, što zahteva dodatnih 1–2 godine školovanja (60 ili 120 ESPB).
  • Doktorska disertacija predstavlja najviši stepen naučnoistraživačkog rada, nakon završenih master studija. Traje 3 godine ili više, a uključuje ozbiljno istraživanje koje mora doprineti nauci.

Tematske i sadržajne razlike između radova

  • Diplomski rad je često pregled teorije sa osnovnom analizom. Tematski se oslanja na već obrađene oblasti kroz nastavu. U visokim školama je uobičajeno da se zahteva i primena teorije na konkretnom problemu.
  • Master rad zahteva primenu teorije na konkretnom problemu i najčešće sadrži originalnu analizu podataka, eksperiment ili studiju slučaja. Master rad je u praksi obimniji od diplomskog (završnog) rada.
  • Doktorski rad je obimno naučno delo koje mora doprineti naučnoj zajednici kroz originalno istraživanje, nove modele, metode ili pristupe.

Koliko traje izrada?

  • Diplomski (završni rad): 1–3 meseca (u proseku)
  • Master rad: 3–6 meseci
  • Doktorski rad: 2–4 godine

U praksi, ovi rokovi variraju, a najčešće prepreke nisu samo tehničke, već i organizacione – nedovoljno definisana tema, manjak konsultacija sa mentorom i loše upravljanje vremenom. Izradu ne treba mešati sa rokom za izradu. 

Česte greške i zamke

  • Površno istraživanje i prekomerno oslanjanje na sekundarne izvore
  • Tehnički neuredna dokumentacija (neujednačeni rukopisi, navođenje izvora,…)
  • Nepravilno citiranje i plagijat – što je zakonski i etički ozbiljan prekršaj
  • Ignorisanje fakultetskih vodiča (npr. vodič Filozofskog fakulteta o strukturi rada je detaljan i obavezujući)

Dugoročne koristi

Uprkos izazovima, ovi radovi su često osnova za buduće knjige, istraživačke projekte ili karijere. Na primer, neki od nagrađivanih master i doktorskih radova na Univerzitetu u Beogradu postali su stručne publikacije, a pojedini diplomski radovi iz matematike i psihologije preneti su u praksu u obrazovnim ustanovama.

Konkurentne cene štampe, visok kvalitet i decenije iskustva. Za sve informacije pošaljite nam upit na stranici kontakt ili nas pozovite telefonom. 

Tehnička priprema i štampa

U štamparijama koje prate standarde fakulteta (Matematički, Filološki, Filozofski itd.), nude se, uglavnom, sledeće opcije:

  • Papir: 80g – 120g, mat ili sjajni
  • Povez: tvrdi povez sa zlatotiskom, spiralni povez za predaju primerka mentoru
  • Korice: tamno plave, crne ili bordo, u skladu sa fakultetskim uputstvom
  • Omotnice i kutije: za arhivsku predaju

Završni, master ili doktorski rad može biti i osnova za publikaciju – posebno ako se tematski odnosi na društvene nauke, humanistiku ili teoriju umetnosti.

U drugom delu ovog serijala, razmatramo detaljne strukture i tehničke formate za svaki tip rada: kako izgleda poglavlje uvoda kod master rada, koliko poglavlja mora imati doktorska disertacija, koji su neki od standarda citiranja (APA, MLA, Chicago) i kako se razlikuju u uputstvima fakulteta Univerziteta u Beogradu.